FAQ

Podaci su prikupljani korišćenjem CAPI tehnike. CAPI je skraćenica za Computer Assisted Personal Interviewing, što znači da su anketari intervjuisali ispitanike koristeći tablete. Anketiranje na taj način omogućava mnogo bolju kontrolu na terenu jer tableti posjeduju GPS lokatore koji omogućavaju praćenje kretanja anketara.

MNES 2016 je uključio 1213 ispitanika što obezbjeđuje preciznost podataka uz moguću grešku od +/-2.81% kada su u pitanju pojave na nivou od 50%. To znači da neka pojava koja je izmjerena na 50% u populaciji se može očekivati na između 47.19% i 52.81%. Greška je manja kada su u pitanju pojave koje su izmjerene na nižim procentima (npr. greška mjerenja kada je pojava koja je izmjerena na 30% je +/-58).

U dijelu Vizuelizacija klikom na opadajući meni u sekciji „Pitanje“ dobija se pregled svih varijabli (pitanja) koje su dostupne putem aplikacije. Ponekad u okviru jednog pitanja postoji više opcija, npr. kod pitanja „Povjerenje u institucije“. U takvim slučajevima, pojaviće se još jedan opadajući meni gdje ćete moći da odaberete jednu od ponuđenih potpitanja.

U načelu, za prikaz podataka može se koristiti svaki od ponuđenih grafika. Ipak, neki su pogodniji za određeni tip pitanja:

• Line – ovu opciju treba birati za prikaz promjene podataka kroz vrijeme,
• Bar i Column – to su u principu isti tipovi prikaza podataka s tim što su u prvom slučaju horizontalno, a u drugom vertikalno usmjereni stupci, tako da je stvar ukusa koji će se koristiti. Horizontalni prikaz se češće koristi kada je potrebno prikazati veći broj grupa zbog manje ograničenosti prostora. I bar i column prikaz je najbolje koristiti za upoređivanje između različitih grupa. Pogodan je za prikaz nominalnih i ordinalnih varijabli.
• Pie – se najčešće koristi da se prikažu djelovi unutar jedne cjeline. S obzirom na to da je kroz ovaj prikaz teže uočiti nijanse u razlikama, najbolje ga je koristiti kada želimo da prikažemo manji broj vrijednosti između kojih postoje značajnije razlike

Ukrštanjima se mogu dobiti mnogo interesantniji podaci u odnosu na proste frekvencije odgovora iz sekcije „Izbor pitanja“. Ukoliko nas interesuje da li postoje razlike u stavovima između polova, starosnih grupa, regiona u kojem ispitanici žive ili njihovog obrazovnog profila, ukrštanje je najbolji način da se dođe do odgovora. U polju „Pitanje“ treba odabrati željenu varijablu, dok u polju „Demografija“ treba odabrati kategoriju sa kojom se želi ukrstiti konkretno pitanje.

Prilikom ukrštanja, uvijek se pojave razlike, manje ili veće, u odgovorima između ukrštenih kategorija, npr. muškaraca i žena. Postavlja se pitanje da li su te razlike prisutne samo u uzorku na kojem se sprovodi istraživanje ili su prisutne u cijeloj populaciji. Ukoliko je ukrštanje statistički značajno, to znači da u populaciji postoje statistički značajne razlike između kategorija koje se upoređuju, na nivou od p < 0.05. Ukoliko ukrštanje nije statistički značajno, ne možemo tvrditi da takve razlike postoje u populaciji.

Pod ‘veoma malom’ vjerovatnoćom se podrazumijevaju statistički standardi koji su poznati kao statistička značajnost testa. Ti standardi su sljedeći: p < 0.05 (95% račun vjerovatnoće) i p< 0.01 (99% račun vjerovatnoće). To znači da kada na nivou  p< 0.01 statističke značajnosti odbacivanja nulte hipoteze da recimo ‘ne postoje razlike u stavu prema institucijama između muškaraca i žena’, vjerovatnoća da te razlike ipak ne postoje jesu 1:100. Tačnije, u jednom od 100 uzoraka možemo očekivati suprotan nalaz od našeg, tj. nalaz da zaista ne postoje razlike koje smo izmjerili. Isto je i sa i p< 0.05, samo što je u ovom slučaju vjerovatnoća 5:100

To možete uraditi klikom na ikonicu u gornjem desnom uglu sekcije „Grafik“. Grafik ćete moći da preuzmete u nekoliko formata, npr. PNG, JPEG, PDF…